Ximenes, Lucio (2022) Impacto e a Importância do Parque Nacional Nino Conis Santana Para Preservação Fauna. [Scientific Report]
INCT_L~1.PDF - Published Version
Download (5MB)
Abstract
Objetivu husi peskiza ida-ne'e mak Atu hatene impaktu no importansia husi Parque Nasional Nino Conis Santana (PN-NKS) ba prevensaun fauna nudar zona protezidu iha munisipiu Lautem. Estudu ne’e konstrui ho indikador 9 hodi sukat importansia no impaktu mak hanesan: Lei No Politika, Jestaun No Mekanizmu Kontrolu, Formasaun No Sosializasaun, Fatin No Asesibilidade, Karakteristiku Natureza, Kustume No Tradisaun Lokal, Papel No Partisipasaun Komunidade, Reserva Fauna (Stock) Spesies, benefisiu Setor sira (Ekonomia, Turizmu No Ambiente).
Metodolojia peskiza mak utiliza mixed method liu husi Análiza descriptive ho baze software excel no baze SPSS versaun 22.0 no Redusaun data, elabora, konluzaun no apresentasaun dadus (Huberman: 1992). Total Populasaun iha peskiza ne’e hamutuk nai’n 2,869 ho total suku 4, define idade entre 20-59. Bazeia ba total populasaun. Nune’e, total amostra hamutuk 144, uja tékniku simple random sampling ba kuantitativu nian no uja amostragem aleatoria ba dadus kualitativu nian hodi define informante sira tuir kriteria sira hanesan; Grupu agrikultór iha suku 4, Lider Komunitária Suku, Postu no Munisipiu, Instituisaun relevante sira, no Organizasaun naun Govermentais (NGO’s).
Rejultadu estudu iha aspeitu negativu hatudu katak Parque nasional Nino Conis Santana (PN-NKS) sei hasoru risku boot no lakon nia kredibilidade nudar parque ida ne’ebe internasionalmente nudar area “valacea”, Fraku iha implementasaun lei no jestaun tanba la jere ho diak, La iha Solusaun ba vida ekonomia komunidade nian hodi nune’e kore-an husi sira nia vida ekonomia ne’ebe dependente iha area PN-NKS, La iha orsamentu sensivel ba asuntu ambiente, no jestaun ladiak, atividade kasa illegal komunidade kontinua la’o, dependensia komunidade nia moris ba ai-horis no animal fuik maka’as, menus kunhesimentu komunidade kona-ba importância PN-NKS. Komunidade mos halo avaliasun liu husi kuestionariu hatudu indicador 6 mak iha valor negati
Rejultadu analiza kuantitativu reforsa mos katak iha indicador 6 mak hatudu rejultadu negativu tuir comunidade nia avaliasaun ba indicador sira ne’e mak hanesan “Lei no Politika” ho valor 41%, Lala’ok “Jestaun no mekanizmu kontrolu” ho valor 68%, Atividade “Formasaun no sosializasaun PN-NKS” ho valor 51%, “Kustume no tradisaun lokal” ho valor 44%, “Papel no partisipasaun komunidade” ho valor 54%, fatin no asesibilidade ho valor50%.
Rejultadu estudu iha aspeitu positivu, hatudu katak Parque nasional nudar zona ne’ebe internasionalmente tama ona iha área Walacea, karakteristiku natureza ne’ebe sertu atu bele proteze no hakiak animal fuik, mezmu kasa ilegal kontinua lao maibe PN-NKS sei ejiste animal fuik barak kompara ho munisipiu sira seluk, PN-NKS ida ne’e fo vantazem boot ba setor seluk hanesan Turizmu, Ekonomia lokal, Kultura no meiu ambiente ne’e rasik. Enkuantu rejultadu avaliasaun komunidade nian liu husi kuestionariu hatudu indikator 3 mak positivu hanesan: “Karakteristiku natureza” ho valor 62%, “Potensia dezerva fauna” ho valor 64%, “Efeitu multiplikasaun Setoral” hatudu valor 73%.
Rekomendasaun prinsipal hamutuk 11 ne’ebe rekomenda ba parte governu, komunidade, Sosiedade sivil mak hanesan: Kria Komisaun espesializada Parque Nasional Nino Conis Santana (PN-NKS) ne’ebe permanente nudar instituisaun autonomia ida, Harii odamatan boot (Bem vindo/ Wecome), Hadi’a jestaun kontrolu liu-liu kasa illegal no kilat manu, Dezenvolve Kultura nudar meius lokal hodi konserva animal fuik, Aumenta Guardu floresta kada suku ho fasilidade, ekipamentu, kria kampu traballu ba komunidade lokal hodi evita sira nia dependênsia ba animal fuik, kria sosializa kona-ba vantazem husi PN-NKS ba benefisiu ekonomia, ambiente no sosiu kultura.
| Item Type: | Scientific Report |
|---|---|
| Uncontrolled Keywords: | Impaktu, Importansia, prezervasaun Fauna no Parque Nasional Nino Conis Santana (PN-NKS) |
| Subjects: | B. Ciências Exatas e Naturais (CEN) > BB. Ciências Naturais > BBI. Meio-Ambiente > BBIA. Estudos Ambientais B. Ciências Exatas e Naturais (CEN) > BB. Ciências Naturais > BBJ. Biodiversidade > BBJB. Biodiversidade de Timor-Leste (Flora e Fauna) |
| Divisions: | Ciências Exatas e Naturais |
| Depositing User: | Lúcia Lúcia Gomes |
| Date Deposited: | 02 Dec 2025 07:38 |
| Last Modified: | 02 Dec 2025 23:44 |
| URI: | http://rcn.inct.gov.tl/id/eprint/143 |

